Prosečan krevet je dom za oko milion grinja, a njihov izmet je jedan od najjačih inhalatornih alergena na svetu koji iritira stotine miliona ljudi, tako da bi prolećno veliko spremanje stana trebalo da bude ofanziva na ove mikroorganizme.
Prvi dani proleća po pravilu se koriste za generalno spremanje i prvi na meti trebalo bi da budu paraziti nevidljivi našem oku, ali izuzetno opasni po zdravlje. Jer, izmet ovog mikroorganizma je jedan od najjačih inhalatornih alergena na svetu! On iritira stotine miliona ljudi i izaziva burne reakcije asmatičara, onih koji boluju od alergijskog rinitisa (upale sluzokože nosa), bronhitisa i koprivnjače. Idealna je podloga za razvoj bakterija, što izaziva neprijatan miris znoja (posebno nogu) i intenzivno perutanje kose.
Reč je, naravno, o grinjama.

DA LI ZNATE
- svaki 3. čovek pati od neke alergije, a 1/2 tog broja čine deca
- najčešći simptomi alergije su kijanje, curenje iz nosa i svrab u očima
- 85% dece sa alergijskom astmom osetljivo je na grinje i prašinu
- od svih kućnih ljubimaca mačke najviše izazivaju alergijske reakcije

Grinje se po pravilu udobno ugnjezde u naše tople krevete, tepihe, omiljenu fotelju, odeću...Prosečan krevet je dom za oko milion grinja ! Čak i ako promenite posteljinu, one iz madraca lako dolaze u kontakt sa vama, jer se njihova veličina meri u desetim delovima milimetra, pa kroz najgušću tkaninu prolaze kao kroz otvorena vrata. Istraživanja su potvrdila da u jastuku starom 6 godina 1/10 njegove težine čine mrtve ćelije kože, žive i mrtve grinje i njihov izmet! Idealni uslovi za grinje su temperatura od 25 stepeni i vlažnost od 75 %, pa ih ima manje u prostorijama sa suvim vazduhom i na visokim, ili niskim temperaturama. Ništa bolja situacija nije ni sa plišanim igračkama kojima se do mile volje igraju mališani!

Šta da se uradi da broj grinja u stanu bude manji?
S obzirom da pranje na temperaturi nižoj od 60 stepeni ne uništava grinje i da ih kesa u klasičnom usisivaču ne zaustavlja, najbolje je da se ćebad i prekrivači peru na višoj temparaturi i da se koristi usisivač sa vodenim filterom.
Pored toga bilo bi dobro da:
- redovno usisavate dušeke da uklonite izumrle ćelije kože i taloge grinja na njima, da jednom nedeljno menjajte posteljinu i svakodnevno provetravate prostorije
- prekrivače za ležaje redovno perite i svakodnevno tresite, ili usisavajte (češće ako imate kućnog ljubimca)
- svedite na minimun dekorativne “džidžabidže” i ukrase, kao i površine koje mogu da sakupljaju prašinu
- odaberete zavese od posebnih materijala koje ne zadržavaju prašinu i često ih perete
- plišane igračke s vremena na vreme 12 sati držite u zamrzivaču

Neuredan krevet za zdraviji život

Jedan od načina da smanjite broj grinja u svom krevetu jeste da ga ujutru ne nameštate. Posteljina na razmeštenom krevetu se brže suši, a kako su naučnici ustanovili, grinje ne mogu da opstanu bez vlage.

Ukoliko ne stižete da svako jutro namestite krevete, neka vas ne grize savest. Naučnici tvrde da to može da bude dobro za zdravlje!

Iako vam uz razmešten krevet, soba izgleda neuredno, istraživanja ukazuju da se u takvim uslovima smanjuje broj grinja koje su među najčešćim uzročnicima alergije i astme.

Grinjama odgovaraju toplota i vlaga dok ležimo u krevetima ili ako ih „zatrpamo" utegnutom posteljinom.

Međutim, ukoliko krevet ostavimo razmešten, posteljina se brže osuši, a nedostatak vlage nikako ne prija minijaturnim napasnicima, ustanovili su istraživači sa britanskog Univerziteta Kingston.

Procena je da se u krevetu u proseku nalazi i do 1,5 miliona grinja koje se hrane ljuspicama ljudske kože, a proizvode alergene koje udišemo dok spavamo.

Naučnici su razvili kompjuterski model koji im omogućava da prate kako promene u kućnim uslovima utiču na broj grinja u krevetu.

Ustanovljeno je da grinje opstaju tako što iz atmosfere apsorbuju vlagu uz pomoć malih žlezda koje se nalaze izvan njihovih tela.

 

Istraživači pokušavaju da otkriju način za redukovanje broja grinja u prosečnom britanskom domaćinstvu i tvrde da je svaka funta uložena u tu studiju „zlata vredna". Naime, godišnje se u Velikoj Britaniji na lečenje bolesti koje izazivaju te sićušne životinje potroši oko 700 miliona funti!